S3/S3++, Požega (HR)

Zašto je jesen tako raznobojna? Svijet pigmenata i boja u prirodi

Karlo Baljak


Cilj ovog projekta bio je proučavajući biologiju pigmenata bolje razumjeti kako i zašto biljke mijenjaju boju u jesen. Uzorci prikupljeni u prirodi poslužili su kao uvod u pigmente i proteine uključene u proces fotosinteze. Zatim su stimulirani jesenski uvjeti kako bi se identificitalo promjene kroz koje biljke prolaze tijekom mijenjanja boje.

Pripremite se za polijetanje

Vedrana Stantić


U ovom projektu izgrađen je model helikopterskog propelera pomoću električkih i mehaničkih komponenti, kao i open-source softwarea. Nadalje, izveden je matematički model sistema kako bi se dizajnirao kontroler PSD pozicije. Također, izvedeno je nekoliko eksperimenata da bi se pronašle optimalne vrijednosti kontrolora i sistemskih varijabli.

Bakterije, pazite se, fagovi započinju lov!

Vito Menjak


U ovom projektu prikupljeni su uzorci mikroorganizama iz obližnje rijeke, zatim su izolirane bakterije i fagi. Nakon provedenih biokemijskih testova, izolirana je genomska DNA te je provedeno Nanopore sekvenciranje. Dobiveni podaci poslužili su za bioinformatičku analizu i konstrukciju filogenetskog stabla.

Tajna krvi: istraživanje mehanizma prijenosa kisika

Marta Novak


U ovom projektu, fokusirali smo se na gene za beta hemoglobin koje smo izolirali i umnožili iz bijelih krvnih stanica zmije Pantheropsis gattatus, miša Mus musculus i štakora Rattus norvegicus. Usporedba je napravljena na temelju duljina fragmenta DNA, kao i koristeći bioinforkatičke metode za izgradnju filogenetskog stabla.

Rat s bakterijama na dvije fronte

Marta Paladin


Nakon ulaska u ljudski organizam, patogene bakterije mogu uzrokovati bolesti koje često predstavljaju opasnost za čovjeka. Kako bi se takve infekcije spriječile, u medicinskoj se terapiji posljednjih sto godina redovito koriste antibiotici. Ipak, svaki čovjek posjeduje nespecifičnu, prirođenu imunost – prvu liniju obrane protiv mikroorganizama. Najzastupljenije stanice prirođene imunosti su neutrofili, specijalizirani za fagocitozu mikroorganizama. Uz to, efektivnost procesa fagocitoze može se povećati opsonizacijom bakterija antitijelima. S ciljem utvrđivanja granica prirođene imunosti i razumijevanjem potrebe za korištenjem antibiotika, istraživana je razlika u efikasnosti antibiotika i neutrofila protiv bakterija. Metode rada su temeljene na eksperimentalnom određivanju krivulja rasta kulture E. coli mjerenjem optičkih gustoća uzoraka. S jedne strane, bakterije su inokulirane trima antibioticima (Azithromycin, Amoxicillin i Cephalexin) različitih minimalnih inhibitornih koncentracija. S druge strane, opsonizirana i neopsonizirana kultura E. coli inokulirana je s uzorkom neutrofila izoliranih iz ljudske krvi. Nakon provedenih mjerenja, utvrđeno je da bakterije inokulirane s Amoxicilinom imaju najmanju stopu preživljavanja, što ga čini najefikasnijim testiranim antibiotikom. Neutrofili su uspješnije djelovali protiv neopsoniziranih bakterija. Nadalje, djelovanje neutrofila protiv neopsoniziranih bakterija ima veću efikasnost od najmanje efikasnog antibiotika Azitromycina protiv bakterija.