Geologija


Mogući izvori zagađenja vode reke Banje

Maja Ogrizović (2002)
učenica 2. razreda Treće beogradske gimnazije, Beograd
Ivana Markić (2001)
učenica 3. razreda Javne ustanove Gimnazija, Banjaluka

Mentorstvo:
Đorđe Ogrizović, student osnovnih studija, Tehnološko-metalurški fakultet, Univerzitet u Beogradu

Primenom osnovnih hidroloških i hidrohemijskih metoda ispitane su karakteristike vode reke Banje i potoka Pocibrave. Voda je uzorkovana sa ukupno 10 stajnih tačaka duž tokova Banje i Pocibrave, a zatim je urađena mala hemijska analiza vode. Dobijeni rezultati ukazuju da je voda potoka Pocibrave lošijeg kvaliteta u odnosu na vodu reke Banje, međutim, uticaj Pocibrave na vodu reke Banje je minimalan. Suprotno prethodno izvedenim istraživanjima, kvalitet vode reke Banje ne opada duž toka, već je ujednačen.


Promena kvaliteta vode duž toka reke Đetinje

Pavle Jovanović (2001)
učenik 3. razreda Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj", Novi Sad

Mentorstvo:
Nikola Kljajić, NIS, Rafinerija nafte, Pančevo

Osnovnim hidrohemijskim metodama ispitan je kvalitet dela toka reke Đetinje na 10 stajnih tačaka na središnjem delu toka. Zbog povišenih koncentracija amonijum, nitritnih i fosfatnih jona (za koje se pretpostavlja da su antropogenog porekla), kao i hemijske potrošnje kiseonika (HPK) utvrđeno je da voda reke pripada III, IV i V klasi površinskih vodotokova prema uredbi o graničnim vrednostima zagađujućih materija u podzemnim i površinskim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje (Sl. Glasnik RS, br. 30/10 i br. 55/05, 71/05). Povišene koncentracije HPK ukazuju na prisustvo organskih i neorganskih materija u vodi.


Sklop područja gornjeg toga reke Đetinje

Branislav Belotić (2001) 
učenik 4. razreda Vojne gimnazije, Beograd

Mentorstvo:
Andrija Avramović, NIS, Novi Sad

U okviru ovog istraživanja ispitivana je zona navlake na kontaktu između dve geotektonske jedinice (karbonatna Adrijska platforma i Jadarski blok). Istraživanje je vršeno metodom strukturnotektonske analize terena, u okviru koje su mereni elementi pada struktura uočenih na terenu (slojne površi, pukotine, rasedi i nabori). U okviru ovog istraživanja, terenska merenja obuhvatila su merenja elemenata pada struktura koje su uočene na istraživanom području. Kabinetskim radom vršena je obrada i statistička analiza prikuplјenih strukturnih podataka; u okviru čega su podaci pripremani, klasifikovani i korišćeni za izradu dokumentacionih karata, Šmitovih dijagrama, rozeta i strukturnih dijagrama. Nakon toga, izvršena je strukturna interpretacija podataka gde su konstruisani statistički nabori, analizirani realni nabori, određeni generalni pravci pružanja pukotina, utvrđena tektonska osa kod nabora i pukotina i utvrđene su ose stresa za rasede (Morov dijagram, Šmitova mreža). Na osnovu krajnjih rezultata, izvedena je rekonstrukcija strukturno-tektonskih uslova na istraživanom području (utvrđeni tipovi i uslovi kretanja i generalni pravci deformacija).


Uticaj zagađujućih materija na kvalitet vode reke Kolubare

Marija Simić (2002) 
učenica 3. razreda Srednje škole "Svilajnac", Svilajnac

Mentorstvo:
Matija Barudžija, student osnovnih studija, Fakultet za bezbednost, Univerzitet u Beogradu
Danica Šarenac, Tehnološko-metalurški fakultet, Univerzitet u Beogradu

U ovom istraživanju ispitivan je kvalitet vode duž toka reka Jablanice i Obnice, Kolubare I Gradca. Kolubara nastaje spajanjem reka Jablanice i Obnice, dok je reka Gradac Kolubarina prva desna pritoka. Primenom standardnih hidrogeoloških i hemijskih metoda utvrđeno je da je voda zagađena i da je najveći deo zagađenja izazvan antropogenim faktorom. Koncentracije ispitivanih jona, koji su pokazatelj vrste zagađenja, duž toka se menjaju jer su razlozi i izvori zagađenja različiti. Kvalitet vode se u industrijskoj zoni istraživanog područja menja i voda iz četvrte klase prelazi u treću, što govori o dobrim sistemima za prečiščavanje vode.


Geološki vodič Topčiderskog parka

Matija Zec (2001)
učenik 4. razreda Četvrte beogradske gimnazije, Beograd

Mentorstvo:
Nikolina Ćirić, studentkinja osnovnih studija, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu

Topčiderski park je nosilac potencijala za turistički razvitak Beograda. On poseduje biološki, kulturnoistorijski i geološki značaj (Zavod za zaštitu prirode Srbije, 2015). Geološki potencijal nije aktualizovan, budući da ne postoji sažet program geonasleđa Topčiderskog parka. Istraživanjem je utvrđeno da u njegovom neposrednom okruženju postoje tri lokaliteta od geološkog značaja: Plavi profil kod Železničke stanice Košutnjak, Flišni profil kod Železničke stanice Topčider i Mašin majdan. Prva dva profila imaju lokalni, a Mašin majdan regionalni značaj. Na osnovu paleontologije, petrologije i geodinamike, objašnjeno je geološko razviće istraživanog područja. Izdvojeni su i objašnjeni važni geološki pojmovi koji se mogu uočiti na samim izdancima (peščar, krečnjak, rudist, fliš, urgon, rased, lineacija, prerast i dr.). Diskutuje se o pogrešno kartiranoj jedinici sarmata na Osnovnoj geološkoj karti Beograda.


Rukovodioci programa: Radisav Golubović, Eleonora Nikšić

WordPress Appliance - Powered by TurnKey Linux